Kome sve prijeti srčani udar?

Muškarci stariji od 45 i žene starije od 55 godina već zbog svoje dobi imaju veći rizik za srčani udar, kao i oni kojima su muški članovi obitelji imali srčani udar s približno 55 godina i ženski članovi sa 65 godina. U mlađoj dobi žene su od tri do šest puta zaštićenije nego muškarci, no nakon 60 godine ta razlika nestaje i broj umrlih žena i muškaraca je podjednak. Iako se smatra da ženski spol u reproduktivnoj dobi pruža zaštitu od kardiovaskularnih bolesti, posljednjih godina primjećuje se da se dobne granice sve više brišu. Srčani udar pogađa i mlade žene, a osobito su rizične one koje rade jako stresan posao. Zdrave osobe nakon 50. godine trebale bi kontrolirati srce svake dvije godine, a pušači i oni s obiteljskom sklonošću te oni s hipertenzijom i povišenim masnoćama u krvi već od 45. Važno je upoznati simptome, a oni nerijetko nisu jednaki kod muškarca i žena. I dok muškarci najčešće srčani udar osjete kao jaku bol u prsima koja se širi u vrat, ruku ili rame, simptomi srčanog udara kod žena mogu biti suptilniji: umor, zaduha, kratak dah, bolovi u trbuhu…

Napravite plan

Educirajte se o rizičnim faktorima i napravite plan preživljavanja. Na list papira napišite koje lijekove uzimate, popis lijekova na koje ste alergični, broj telefona na poslu i kućni broj osobe koju treba nazvati u slučaju da morate hitno u bolnicu. Taj papir uvijek imajte uza se. Postoje različite tablice ili kalkulatori koji u postocima izračunavaju kolika je vjerojatnost da obolite ili umrete od infarkta srca (ili, primjerice, moždanog udara) u idućih deset godina. Temeljena na tablici European Coronary Risk Chart, u kojoj se desetogodišnji apsolutni rizik obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti mogao očitati na tablici ovisno o spolu, dobi, pušenju, visini krvnog tlaka i vrijednosti kolesterola…, nastala je tablica Score (Systematic Coronary Risk Evaluation) koju je Europsko kardiološko društvo objavilo kao računalni program koji pacijentima i liječnicima omogućuje i da doznaju koliko točno svaki pojedini rizik sudjeluje u ukupnom riziku za neku osobu. Postoji i novija tablica QRISK2, koja osim dosadašnjih čimbenika rizika ubraja i fibrilaciju atrija, indeks tjelesne mase, kroničnu bolest bubrega te etničku pripadnost. U program Heart Score uključene su i Smjernice Europskoga kardiološkog društva za prevenciju kardiovaskularnih bolesti pa se mogu dobiti individualno prilagođene upute kako taj rizik smanjiti. Zaklada za promicanje kardiovaskularnog zdravlja Hrvatska kuća srca također je izradila online kalkulator kardiovaskularnog rizika. Dostupan je na web stranici www.cuvarisrca.hr i mogu ga koristiti svi građani potpuno besplatno. Kalkulator je podijeljen u tri dijela: uvodna pitanja, rizični čimbenici (pušenje, indeks tjelesne mase, prehrambene navike, fizička aktivnost, razina kolesterola i glukoze u krvi, krvni tlak itd.) te izračun rizika. Kako bi građani mogli saznati što precizniji kardiovaskularni rizik, bilo bi dobro da neke od rizičnih čimbenika prethodno izmjere te se posavjetuju sa svojim liječnikom obiteljske medicine.

Mijenjajte loše navike

Kalkulator ima i edukativan karakter jer već pri ispunjavanju osobi sugerira promjenu loših navika ili je educira o činjenicama vezanim uz kardiovaskularni sustav. Primjerice, ako ste žena, saznat ćete da žensko srce kuca u prosjeku 78 puta u minuti, što je osam otkucaja više od muškog srca. Ako imate obiteljsku povijest kardiovaskularnih (KV) bolesti, saznat ćete da imate povećan rizik (žene 1,7 puta veći, muškarci dva puta veći) za razvoj bolesti kao što su koronarna srčana bolest, angina, srčani udar, zatajenje srca ili moždani udar. U tom biste slučaju, neovisno o dobi, trebali znati koliko su vam kolesterol i tlak.

Izvor: zivim.gloria.hr

Foto: Ilustracija

Najnovije

error: Sadržaj zaštićen!